Dana 26. veljače 2024., na Dan liječnika u Republici Hrvatskog obilježena je 150. obljetnica Hrvatskoga liječničkog zbora.

Ovaj značajan jubilej podsjetio je na put od kamena temeljca do neizostavne uloge koju je Hrvatski liječnički zbor odigrao u razvoju medicine.

Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr.med. na samom početku svečane ceremonije u hotelu Esplanade, izrazio je dobrodošlicu i zahvalu nazočnima, predsjedniku Hrvatske liječničke komore, dr. Krešimiru Luetiću, predsjednicu Hrvatskoga liječničkog sindikata, dr. Renatu Čulinović Čaić, dekanima medicinskih fakulteta, ravnateljima zdravstvenih ustanova i institucija u zdravstvenom sustavu. Naglasio je predanost kolegica i kolega obrazovanju i pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi koja je ključna za formiranje sljedeće generacije stručnjaka. Zahvale su upućene i uvaženim akademicima, kolegama iz prijašnjih upravnih struktura Hrvatskoga liječničkog zbora, podružnicama, predsjednicima i članovima stručnih društava, odbora i povjerenstava Hrvatskoga liječničkog zbora.

Svečanoj sjednici prisustvovao je i akademik Davor Miličić, dopredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zatim profesor Vili Beroš, u svojstvu ministra zdravstva i izaslanika Vlade Republike Hrvatske, te uvaženi akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskoga sabora.

S posebnim zadovoljstvom pozdravljen je dolazak profesora Vassiliosa Papaloisa, predsjednika Europskog udruženja liječničkih specijalista (UEMS-a).

Akademik Davor Miličić u svom prigodnom obraćanju apostrofirao je višegodišnju suradnju Hrvatskoga liječničkog zbora i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s naglaskom na liječnike, članove Razreda medicinskih znanosti HAZU.

Ministar zdravstva Vili Beroš izrazio je kako 150. obljetnica Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog dana liječnika potiče na razmišljanje o izazovima suvremenog zdravstvenog sustava i potrebi kontinuirane suradnje između struka, institucija i građana.

“Radujem se svakom vašem uspjehu i nadam se da je zdravstvena administracija barem dijelom doprinijela stvaranju uvjeta za lakši zajednički put”, rekao je Beroš na svečanoj sjednici.

Govoreći o izazovima liječničkog poziva u današnjem svijetu, istaknuo je kako liječnicima, kao i svim djelatnicima u zdravstvu, pruža dodatnu podršku kroz poseban zakon koji regulira vrednovanje rada i učinkovitost zdravstvenih usluga.

“Taj zakon služi da nagradi one koji pokazuju dodatnu kvalitetu u svom radu, potakne one koji trenutačno ne vide prednosti svog dodatnog truda, ali i pošalje snažnu poruku onima koji svojim pristupom obezvrjeđuju brojne kolege koje su predane svom liječničkom pozivu”, rekao je Beroš.

Osvrnuo se i na reformu zdravstvenog sustava, organizacijsku, financijsku i kadrovsku, ističući promjenu paradigme prema potpunoj usmjerenosti na prevenciju.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner (HDZ) kazao je da je HLZ simbol izvrsnosti, plemenitosti, humanosti i empatije. “Liječnička zajednica treba ostati referentna točka u ovim izazovima današnjeg vremena, kako bi se zajamčila vjerodostojnost podataka s kojima opća populacija raspolaže, bilo u prevenciji, dijagnostici ili načinima liječenja. To je i uloga HLZ-a”, rekao je.

Predsjednik Europske liječničke udruge (UEMS) Vassilios Papalois također se obratio okupljenima, apostrofirajući kako je Hrvatski liječnički zbor kao punopravni član jedna od najaktivnijih zemalja članica. Posebno je naglasio i utjecaj hrvatskog zdravstva na europskoj razini u području doniranja i presađivanja organa, na što bi Hrvatska trebala biti ponosna.

Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora istaknuo je brojne važne i zanimljive činjenice iz bogate povijesti djelovanja Hrvatskoga liječničkog zbora.

 Kada se 26. veljače 1874. godine dr. Franjo Milličić, zajedno s drugim liječnicima, odazvao pozivu dr. Vladoja Čačkovića da utemelje liječničko društvo, nit vodilja osnutka bilo je druženje i okupljanje liječnika u zajednicu s ciljem daljnje naobrazbe, brige za zdravstvene prilike i međusobne kolegijalnosti. Prva pravila Sbora liečnikah kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije predana su zemaljskoj vladi u ožujku 1874., a tijekom godišnje skupštine iste godine izabrani su prvi dužnosnici, s dr. Franjom Milličićem kao prvom predsjedniku. Nedugo nakon osnutka, Hrvatski liječnički zbor izdao je prvi broj časopisa Liječnički vjesnik 1877. godine, koji se smatra najstarijim hrvatskim medicinskim časopisom s kontinuiranim izlaženjem u Europi. Ovaj časopis, pionir svog vremena, odražavao je sve važne znanstveno-stručne dostignuća i događanja kroz stoljeća, pritom se prilagođavajući promjenama u društvu i tehnologiji.

Osnivanje Hrvatskoga liječničkog zbora ključno je za razvoj medicine u Republici Hrvatskoj. Zbor je sudjelovao u osnivanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1917.), Hrvatske liječničke komore (1923.), Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (1961.), Hrvatske lige za borbu protiv raka (1963.) i Hrvatskog liječničkog sindikata (1990.).

Danas, nakon gotovo 150 godina djelovanja, HLZ ima 26 podružnica, 167 stručnih društava, te 97 sekcija i dva kluba, s ukupno 11 883 aktivnih članova. Postao je članom brojnih strukovnih udruga diljem svijeta, što potvrđuje njegovu globalnu reputaciju.

Prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr.med. istaknuo je neke od značajnih trenutaka iz bogate povijesti.

Godine 1895., dr. Bohuslava Keck postala je prva liječnica članica Sbora liečnika kraljevine Hrvatske i Slavonije. Njezina iznimna predanost medicini odvela ju je da više od 10 godina bude jedina žena liječnica članica Sbora, postavši tako pionirka u ženskom prisustvu u liječničkoj zajednici.

U 1911. godini, Hrvatski liječnički zbor ostvario je još jedan značajan korak osnivanjem prvih samostalnih sekcija unutar Sbora, a koje su bile preteča današnjim stručnim društvima. To su bile Internistička sekcija i Kirurška sekcija, što je dodatno doprinijelo specijalizaciji i fokusiranju liječničke struke.

Sudjelovanjem u osnivanju Hrvatskoga društva za očuvanje narodnog zdravlja u Zagrebu 1913. godine, Zbor je pokazao svoju predanost javnom zdravlju. Zalaganjem Zbora, osnovana je i Prosektura javnih zdravstvenih zavoda u Zagrebu, što je bila važna inicijativa za poboljšanje zdravstvenih prilika u gradu.

1917. godina obilježava jedno od najznačajnijih postignuća Zbora – otvaranje Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ova institucija postala je ključna za obrazovanje budućih generacija liječnika i doprinijela je razvoju medicinske znanosti u Hrvatskoj.

U 1920. godini, Hrvatski liječnički zbor proširio je svoje djelovanje osnivanjem sekcije za Socijalnu medicinu te Dermatovenerološke sekcije. Ove inicijative pokazale su njihovu predanost sveobuhvatnom pristupu zdravlju i medicinskom djelovanju.

Nadalje, 1922. godine označava osnutak Otorinolaringološke sekcije, dodatno doprinoseći specijalizaciji i stručnom usavršavanju liječnika u određenim područjima.

Ovi trenuci iz prošlosti Hrvatskog liječničkog zbora svjedoče o neprekidnom razvoju, inovacijama i predanosti unapređenju medicine u Republici Hrvatskoj.

Treće stoljeće djelovanja Hrvatskoga liječničkog zbora karakterizira stručno i znanstveno usavršavanje, unapređenje znanstvenoistraživačkog rada te davanje mišljenja pri donošenju zakona i odluka o organizaciji zdravstvene zaštite. Izdavačka djelatnost ostaje snažna kroz Liječnički vjesnik i Acta stomatologicu Croaticu.

Dodatno je naglašeno kako je proslava obilježena posebnim događanjima koja predstavljaju značajne simbole Hrvatskoga liječničkog zbora. Naime, Hrvatska pošta je po prvi puta predstavila poštansku marku posvećenu 150. obljetnici Hrvatskog liječničkog zbora. Ova marka će biti izraz poštovanja prema dugoj i uglednoj tradiciji naše medicinske zajednice.

Osim toga, predstavljena je i skulptura pod nazivom “Hrvatski liječnički zbor – prvi predsjednik HLZ-a”, djelo akademskog kipara Mile Blaževića. Ova limitirana edicija bit će, ne samo umjetnički izraz, već i trajni spomenik prvom predsjedniku HLZ-a, simbolizirajući nasljeđe i predanost naše struke.

Dodatno, u čast 150. obljetnice, časopis Liječnički vjesnik, koji izlazi od 1877. godine, doživio je svojevrsnu umjetničku transformaciju. Liječnički vjesnik dobio je novi vizualni identitet, označavajući ne samo suvremeni izraz, već i poštovanje prema dugoj tradiciji bilježenja znanstvenih i stručnih dostignuća medicinske zajednice, ali i neraskidivu vezu između medicine i umjetnosti.

Na svečanosti su dodijeljene skulpture “Hrvatski liječnički zbor – prvi predsjednik HLZ-a”, rad akademskog kipara Mile Blaževića istaknutim pojedincima i institucijama kao i podružnicama Hrvatskoga liječničkog zbora koje su njegova okosnica.

Dan 26. veljače, ne samo da označava rođendan Hrvatskog liječničkog zbora, već predstavlja i Dan liječnika, prigodu za zajedničko slavlje i iskazivanje podrške cijeloj liječničkoj zajednici. Ovaj dan podsjeća nas na osnivanje Zbora 1874. godine i njegov kontinuirani rad kroz stoljeća.

Povodom Dana liječnika, ovom prigodom Hrvatski liječnički zbor želi uputiti iskrene čestitke svim liječnicima. Ovaj spomendan odražava podršku liječnicima u njihovom neprestanom putu cjeloživotnog obrazovanja, s ciljem unapređenja zdravlja naše zajednice. Neka nas ovaj dan podsjeti na važnost našeg zajedničkog doprinosa medicinskoj struci te neka nas motivira da nastavimo raditi zajedno za dobrobit svih.

Neka se bogata povijest i dostignuća Hrvatskog liječničkog zbora nadahnu i motiviraju nove generacije liječnika. Živjela medicina, živio Hrvatski liječnički zbor! Sretan Dan liječnika!

Hvala vam.