U utorak, 27. veljače u emisiji Sandre Erak „Izaberi zdravlje“ gostovali su predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr.med., Glavni tajnik Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. te predsjednic Hrvatskoga društva mladih liječnika HLZ-a Ivana Bureš-Valentić, dr.med.

Hrvatski liječnički zbor je prošao svoj put kao dionik različitih društveno-političkih entiteta, od carstva i kraljevine, do demokratske i neovisne Republike Hrvatske. Svjedočio je epidemiji u Španjolskoj, dvama svjetskim ratovima, Domovinskom ratu, pandemiji covida-19, velikom potresu u Zagrebu 1880. godine, kao i recentnim potresima u Zagrebu i Petrinji. Uvijek je bio i ostao u službi svog naroda i liječničkog staleža, istaknuo je predsjednik HLZ-a prof. dr.. sc. Željko Krznarić u emisiji Izaberi zdravlje.

Prije 150 godina bili su prisutni brojni zdravstveni i higijenski izazovi, te zarazne bolesti, dok danas imamo moderan zdravstveni sustav za koji često nismo svjesni koliko je dobar. Lječništvo je u jednoj izazovnoj situaciji, ali se ne može mjeriti s onom od prije stoljeća i pol kada su se nazirali začeci struke na ovim prostorima. Na samom osnivanju Hrvatskoga liječničkoga zbora bilo je tek nešto više od dvadesetak liječnika koji su skrbili za hrvatski narod, a danas ih ima 16 tisuća. U tih 150 godina dogodili su se, kao i u drugim strukama, senzacionalni, kopernikanski obrati, tehnologije, znanja, ekspertize koji su olakšali liječnički posao.

Razdoblje Covid pandemije predstavlja jedno od najtežih trenutaka u dugogodišnjoj povijesti liječništva. Prošlo je četiri godine od prvog zabilježenog slučaja. Prvi pacijent bio je primljen kod prof. dr. sc. Adriane Vince u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

“Korona je predstavljala iznimno veliki teret za sve liječnike koji su se morali prilagoditi i snalaziti pod velikim stresom, suočavajući se s svakodnevnim gubicima pacijenata i novim situacijama”, izjavila je dr. Vince. Općenito je teško govoriti o utjecaju pandemije na liječnike, jer su neki izrasli kroz to iskustvo postajući bolji u svom pozivu, dok su drugi teško podnosili teret, kako profesionalno, tako i na osobnoj razini. Bilo je izazovnih trenutaka među kolegama. Ipak, nikada prije nismo svjedočili tako brzom razvoju tehnologije, novim lijekovima, prilagodbama prostora i uporabi nove opreme. Unatoč mnogim izazovima, sretni smo što je to razdoblje iza nas. Važno je istaknuti da liječnička struka, unatoč svemu, nije u krizi.
Nove generacije liječnika nemaju iskustvo s Covidom i donose nove perspektive u liječničku profesiju, prema riječima predsjednice Hrvatskoga društva mladih liječnika pri HLZ, dr. Ivane Bureš Valentić. Mladi liječnici teže radu u optimalnim uvjetima i očekuju adekvatnu naknadu. Izražavaju želju da ostvare svoje privatne interese uz bavljenje medicinom. Izazov predstavlja preplavljujuća količina informacija i znanja, pri čemu često postaje teško razaznati bitno iz šume informacija. Važnu ulogu u tome ima mentorstvo i vođenje starijih liječnika, koji bi trebali usmjeravati mlade. Ponosna je što se njihovo Društvo angažiralo u kampanji Europske fondacije za sigurnost pacijenata. Aktivnosti uključuju i jačanje mentalnog zdravlja liječnika koji su sve više izloženi pritiscima javnosti i medija, posebice putem društvenih mreža.